Hrvatski penzioner: U invalidskim kolicima jurio autoputem!

IZVOR: 24sata.hr

Hrvatski penzioner (70) je poput Broja jedan iz čuvenog stripa “Alan Ford” u svojim invalidskim kolicima izašao na auto-put kod Splita i jurio neverovatnih 10 kilometara na sat

 

[flv]http://www.penzionerskevesti.info/wp-content/uploads/2015/07/split.mp4[/flv]

“Ej, prika, požuri malo, što radiš, halo?”, dovikivali su Splićani sugrađaninu koji je mrtav-hladan po splitskoj najprometnijem putu vozio elekrična invalidska kolica ugrožavajući svoj i tuđe živote. Trubilo se, kočilo, nerviralo…

Neobičan slučaj se dogodio na putu Stobreč – Solin. Krenuo je od groblja na Lovrincu prema Solinu i vozio se u srednjoj traci. Oko njega su “zujali” automobili, kamioni i autobusi, zbog čega je pravo čudo kako nije došlo do saobraćajke. Jedan vozač je penzioneru pritekao u pomoć i vozio iza njega zaštitivši ga tako od drugih vozača ali istovremeno i navukavši njihov bes jer se ubrzo stvorila kolona vozila.

“Nakon nekog vremena nas je sustigao saobraćajni policajac na motociklu. Vozio je uporedo s njim”, rekao je jedan vozač .

Iz splitske policije odgovorili su kako je policajac ispratio čoveka u kolicima s puta i da mu nije pisao kaznu. Veruje se da je u pitanju penzioner iz staračkog doma na Dračevcu.

 

Krah penzijskog fonda Hrvatske

Zagreb — Zagrebački Jutarnji list tvrdi da je hrvatski penzioni fond krahirao i da je prvi put broj radnika i penzionera pao ispod odnosa 1:1 i sada iznosi 0,88:1. 

hrvatska

To znači da manje od jednog zaposlenog izdržava jednog penzionera.

Ministar rada i penzionog sistema Mirando Mrsić je ocenio da je Hrvatskoj potrebno čak 2,5 miliona radnika da bi se efikasno isplaćivala postojeća masa penzija, a pomenuo je i već odavno neodrživi odnos broja radnika i penzionera od gotovo 1:1.

Mrsić barata podatkom da je odnos 1,2:1 u korist radnika, a poslednje statistike Zavoda za penzijsko osiguranje pokazuju da je taj odnos u ovom trenutku 1,15:1.

List, međutim, navodi da je tu sliku potrebno, iz objektivnih razloga, poružniti i da je trenutno odnos broja radnika i penzionera pao ispod 1:1 I iznosi 0,88:1.

Hrvatska, dakle, prvi put ima više penzionera nego zaposlenih.

U statističkim izveštajima koje objavljuje HZMO nije moguće precizno razložiti osiguranike na budžetske i vanbudžetske. Da bi državni službenik došao u poziciju da plati svoj penzijski doprinos, budžet, iz čega mu se isplaćuje plata, mora pre toga da ostvari prihod u jednakom iznosu.

Kada u državnom budžetu ne bi bilo novca, taj državni službenik, osim što ne bi primio platu, ne bi mogao da plati svoj penzijski doprinos. Svoje obaveze prema državnom budžetu pre navedenog moraju podmiriti zaposleni u privatnom sektoru koji čine skup realnih poreskih obveznika.

Početak krize i neprilagodljivost politike novonastaloj situaciji govori da je pogoršanje odnosa, osim pada broja zaposlenih (osiguranika) dodatno potpomognuto i neprekinutim rastom broja penzionera iz godine u godinu. Starenje populacije postaje očiti problem sistema, a neodrživost penzionog sistema mogla se naslutiti i znatno ranije.

Za to je potrebno proširiti vremensku seriju podataka koji su u ovom slučaju dostupni unazad do 1950. godine kada je za penziju jednog penzionera radilo skoro devet radnika. Već 1960. godine taj broj je gotovo prepolovljen, da bi uz malu stagnaciju tokom sedamdesetih nastavljao sigurno da klizi do donašnjeg odnosa od 0,88:1.

Prosečan Hrvat želi da radi do 59. godine

Prosečni hrvatski građanin uveren je da će posao koji trenutno obavlja biti sposoban da radi do 59. godine života, a ne do vremena za odlazak u starosnu penziju.

hrvatski-penzioneri

Prosečan Hrvat želi da radi do 59. godine

Istraživanje Eurobarometra pokazuje da manualni radnici smatraju da će svoj posao moći da obavljaju dok ne navrše 57 godina, službenici do 60. godine, menadžeri do 61. godine.

Gotovo polovina anketiranih mišljenja je da se u Hrvatskoj negativno gleda na starije od 55 godina i da stariji ljudi najviše doprinose privredi i društvu kao finansijska potpora porodici i brinući za svoju unučad.

Što se tiče diskriminacije starijih osoba na radnom mestu i prilikom traženja posla, svaki peti hrvatski građanin tvrdi da je toj vrsti diskriminacije bio svedok, a svaki deseti da je i sam bio diskriminisan zbog svojih godina.

Istraživanje je pokazalo i da Hrvati nekoga počinju da smatraju starim sa 63 godine, dok ljude prestanu da smatraju mladima kada navrše 42 godine.

Zaposleni penzioneri

Službene statistike pokazuju da je u 2010. godini, putem raznih agencija, oko 8.000 žena iz Hrvatske potražilo posao u Italiji. Ujedno, oko 12.000 žena prošle godine je u Italiji radilo “na crno”. Procjenjuje se da godišnje iz Hrvatske u Italiju odlazi raditi i više od 20.000 žena.

[flv]http://www.penzionerskevesti.info/wp-content/uploads/2012/01/Zaposleni-penzioneri-SD.mp4[/flv]